ISTORIJAT SOMBORSKOG LEKARSKOG DRUŠTVA

  Prva Podružnica lekarskog društva u Somboru osnovana je godinu dana nakon formiranja Zemaljskog lekarskog društva Mađarske u Budimpešti.Osnivačka skupština Podružnice Društva lekara održana je 19. marta 1897. godine. Za predsednika Skupštine, odnosno Društva, izabran je dr Jožef Havel.Nakon primedbi Ministarstva unutrašnjih dela na predloženi Statut, izvršene su potrebne izmene.Pošto je u međuvremenu dr Jožef Havel napustio Sombor, za novog predsednika Društva lekara izabran je dr Adolf Feleš.

 Statut društva odobren je 31. oktobra 1897.godine.Društvo je nosilo zvaničan poziv "Somborsko društvo lekara 1897", odnosno "Zombori Orvosegĭesúltet 1897".Prema Statutu Društvo je imalo za cilj da unapređuje stručnost lekarskog zbora, da podstiče i čuva duh kolektivnog razumevanja, da čuva njegove interese i štiti njegov ugled kako iznutra, tako i spolja.Zatim, da pažljivo prati i utiče na upravne poslove u domenu javnog zdravlja grada,te da daje inicijative za unapređenje zdravlja građana, kako to lekarski zbor smatra za potrebno.

Društvo je imalo redovne članove, članove osnivače, one koji podržavaju društvo i počasne članove.Rukovodstvo Društva činili su: predsednik, sekretar, zapisničar, blagajnik i pravnik. Pravnik Društva je mesni advokat koji obavlja pravne poslove.Sednice Društva su oblikovane kao Skupštine, redovne i vanredne, stručne sednice i drugarski sastanci. Drugarski sastanci su planirani da se održavaju svake prve subote u mesecu.

 

    Podružnica lekara u Somboru nastavila je sa radom ponovnim formiranjem nakon prvog svetskog rata, kada je u Zagrebu ,2. oktobra 1920. godine održana Godišnja skupština Jugoslovenskog lekarskog društva pod predsedništvom dr Milana Jovanovića-Batuta. Tada je došlo do udruživanja Srpskog lekarskog društva sa lekarskim društvima iz ostalih pokrajina nove države. Članicom je postalo i Društvo lekara iz Bačke, Banata i Baranje.

    Rad Srpskog lekarskog društva, koji je zamro u toku Drugog svetskog rata, obnovljen je sredinom aprila (14.-16.) 1946. godine u Beogradu, na čelu sa bivšim predsednikom dr Milanom Petrovićem. Novi predsednik je postao prof. dr Kosta Todorović. U uslovima novog društvenog poretka ,lekari, pa i njihovo udruženje, dobili su nove zadatke, pre svega na sveobuhvatnijem unapređenju zdravlja širih slojeva naroda. Tome je doprinela i pisana reč, koja je bila na visokom stručnom nivou u vidu časopisa:"Arhiv za celokupno lekarstvo" (Beograd) i "Medecinski pregled" (Novi Sad).

    Godine 1959. usvojena su nova Pravila SLD, kojima se daju šira prava podružnicama na terenu.

    Statut Srpskog lekarskog društva iz 1991. godine reguliše da je u njegovom sastavu i Društvo lekara Vojvodine. Ciljevi društva sastoje se u:

organizovanoj aktivnosti na unapređenju i zaštiti zdravlja stanovništva kroz sve nivoe zdravstvene delatnosti,

kontinuiranom stručnom usavršavanju svih profila lekara kroz različite oblike rada, kako bi se stalno pratila i primenjivala najsavremenija saznanja u praktičnom radu na zaštiti i unapređenju zdravlja stanovništva,

podsticanju organizovanog naučnog i istraživačkog rada u svim oblastima medicinske nauke,

organizovanom podsticanju i praćenju primene etičkih principa u radu lekara,

organizovanim zahtevima društvu da se etički odnosi prema profesiji lekara i da njihov rad vrednuje u skladu sa ustavnim načelima,

negovanju tekovina pozitivnih, svetlih tradicija iz prošlosti, srpske, jugoslovenske i svetske medicine,

praktična saradnja s udruženjima lekara svih republika i drugih zemalja radi razmene stručnih i naučnih iskustava.

     Organi Društva su: Skupština, Predsedništvo Skupštine, Izvršni odbor, Finansijska komisija, Sud časti, Etički komitet i komisije. Izvršni odbor sačinjavaju: predsednik i sekretar Društva, blagajnik, jedan član SLD/DLV, jedan predstavnik međuopštinskih podružnica AP Kosova i Metohije i najmanje još 5 članova.U okviru Drušva postoji i Medicinska akademija SLD, čiji se članovi biraju iz redova SLD ako su:"...svojim naučnim i stručnim radom doprineli razvoju medicinskog naučnog rada i drugih delatnosti koje su od trajne vrednosti za zdravstveno stanje i zdravstvenu zaštitu naroda...".

     Od časopisa i listova SLD izdaje: časopis "Srpski arhiv za celokupno lekarstvo", suplemente Arhiva, list "Lekar," kao i publikacije koje izdaju specijalističke sekcije, Medicinska akademija i podružnice.
  
  
Lekari Sombora godinama imaju Podružnicu u zajednici sa lekarima Apatina, pa se ona i naziva:"Podružnica Sombor-Apatin".Kao međuopštinska podružnica ona ima: Skupštinu, Predsedništvo, Finansijsku komisiju i Sud časti. Predstavništvo iz redova svojih članova bira predsednika.Sve aktivnosti Podružnice odvijaju se na amaterskoj osnovi, a samo su blagajnici kao administrativni radnici, honorisani.

     Poslednjih dvadesetak godina, svake prve srede u mesecu organizuju se, po pravilu, stručni sastanci sredom, na kojima se prezentuju novi radovi članova, ili radovi koji su prethodno prikazani na kakvom kongresu ili simpozijumu ili objavljeni u stručnom časopisu.Neretko su gosti Podružnice bili ugledni stručnjaci iz Beograda, Novog Sada i drugih univerzitetskih centara, pa i iz inostranstva.

    Podružnica je razvila živu saradnju i sa Društvom lekara Baje. Sastanci su se održavali jednom godišnje, svake druge godine u Somboru, odnosno Baji. Tokom građanskog rata u Jugoslaviji ta saradnja je, zbog političkih razloga, opala pa i prestala i pored predloga Somboraca da se nastavi.

    Saradnjom lekarskih organizacija, Podružnice lekara i Sindikata lekara i farmaceuta, obnovljena je 1993. godine i proslava lekarske slave, vračeva Svetog Kozme i Damjana (14. novembar), koja se obavlja u holu Hirurškog bloka uz prisustvo i učešće sveštenika.Obnovljen je, takođe, i tradicionalni lekarski bal, koji se obično održava nakon lekarske slave i to u hotelu "Sloboda", a prihod je namenjen za dobrotvorne svrhe.

     Podružnica u 2000. godini ima 312 članova, od toga 196 specijalista i 116 lekara opšte prakse.

    Kao predsednik Podružnice lekara u Somboru istakli su se, osim drugih lekara, i dr Ljubomir Cvetić, internista, dr Stevan Čičovački, neuropsihijatar, dr Branislav Vasiljević, otorinolaringolog, dr Milan Zobenica, neuropsihijatar, dr Dragomir Cimeša, anesteziolog, i dr Jovan Slavković, specijalista medicine rada. Kao sekretar Podružnice poslednjih godina zapažena je Gizela Žužić.Lekari Sombora birani su i u centralna upravna tela DLV, odnosno SLD, ili su bili predsednici specijalističkih sekcija, što je svojevrsno priznanje njihovom radu.

      Podružnica 2004. godine dobija
plaketu Srpskog lekarskog društva kao najaktivnija podružnica u Srbiji.
 

 
 

Stranice su optimizovane za pregled u rezoluciji 1024x768.
Copyright © 2004 Biometaloid Team, All rights reserved.