| |
Podružnica lekara u Somboru nastavila je sa radom ponovnim
formiranjem nakon prvog svetskog rata, kada je u Zagrebu
,2. oktobra
1920. godine održana Godišnja skupština Jugoslovenskog lekarskog
društva pod predsedništvom dr Milana Jovanovića-Batuta. Tada je
došlo do udruživanja Srpskog lekarskog društva sa lekarskim
društvima iz ostalih pokrajina nove države. Članicom je postalo i
Društvo lekara iz Bačke, Banata i Baranje.
Rad Srpskog lekarskog društva, koji je zamro u toku Drugog svetskog
rata, obnovljen je sredinom aprila (14.-16.) 1946. godine u Beogradu,
na čelu sa bivšim predsednikom dr Milanom Petrovićem. Novi
predsednik je postao prof. dr Kosta Todorović. U uslovima novog
društvenog poretka ,lekari, pa i njihovo udruženje, dobili su nove
zadatke, pre svega na sveobuhvatnijem unapređenju zdravlja širih
slojeva naroda. Tome je doprinela i pisana reč, koja je bila na
visokom stručnom nivou u vidu časopisa:"Arhiv za celokupno lekarstvo"
(Beograd) i "Medecinski pregled" (Novi Sad).
Godine 1959. usvojena su nova Pravila SLD, kojima se daju šira prava
podružnicama na terenu.
Statut Srpskog lekarskog društva iz 1991. godine reguliše da je u
njegovom sastavu i Društvo lekara Vojvodine. Ciljevi društva sastoje
se u:
• organizovanoj aktivnosti na unapređenju i zaštiti zdravlja
stanovništva kroz sve nivoe zdravstvene delatnosti,
• kontinuiranom
stručnom usavršavanju svih profila lekara kroz različite oblike
rada, kako bi se stalno pratila i primenjivala najsavremenija
saznanja u praktičnom radu na zaštiti i unapređenju zdravlja
stanovništva,
• podsticanju
organizovanog naučnog i istraživačkog rada u svim oblastima
medicinske nauke,
• organizovanom
podsticanju i praćenju primene etičkih principa u radu lekara,
• organizovanim
zahtevima društvu da se etički odnosi prema profesiji lekara i da
njihov rad vrednuje u skladu sa ustavnim načelima,
• negovanju tekovina pozitivnih,
svetlih tradicija iz prošlosti, srpske, jugoslovenske i svetske
medicine,
• praktična
saradnja s udruženjima lekara svih republika i drugih zemalja radi
razmene stručnih i naučnih iskustava.
Organi Društva su: Skupština, Predsedništvo Skupštine, Izvršni odbor,
Finansijska komisija, Sud časti, Etički komitet i komisije. Izvršni
odbor sačinjavaju: predsednik i sekretar Društva, blagajnik, jedan
član SLD/DLV, jedan predstavnik međuopštinskih podružnica AP Kosova
i Metohije i najmanje još 5 članova.U okviru Drušva postoji i Medicinska akademija SLD, čiji se članovi
biraju iz redova SLD ako su:"...svojim naučnim i stručnim radom
doprineli razvoju medicinskog naučnog rada i drugih delatnosti koje
su od trajne vrednosti za zdravstveno stanje i zdravstvenu zaštitu
naroda...".
Od časopisa i listova SLD izdaje: časopis
"Srpski arhiv za celokupno
lekarstvo", suplemente Arhiva, list
"Lekar," kao i publikacije koje
izdaju specijalističke sekcije, Medicinska akademija i podružnice.
Lekari Sombora godinama imaju Podružnicu u zajednici sa lekarima
Apatina, pa se ona i naziva:"Podružnica Sombor-Apatin".Kao
međuopštinska podružnica ona ima: Skupštinu, Predsedništvo,
Finansijsku komisiju i Sud časti. Predstavništvo iz redova svojih
članova bira predsednika.Sve aktivnosti Podružnice odvijaju se na amaterskoj osnovi, a samo
su blagajnici kao administrativni radnici, honorisani.
Poslednjih dvadesetak godina, svake prve srede u mesecu organizuju
se, po pravilu, stručni sastanci sredom, na kojima se prezentuju
novi radovi članova, ili radovi koji su prethodno prikazani na
kakvom kongresu ili simpozijumu ili objavljeni u stručnom časopisu.Neretko su gosti Podružnice bili ugledni stručnjaci iz Beograda,
Novog Sada i drugih univerzitetskih centara, pa i iz inostranstva.
Podružnica je razvila živu saradnju i sa Društvom lekara Baje.
Sastanci su se održavali jednom godišnje, svake druge godine u
Somboru, odnosno Baji. Tokom građanskog rata u Jugoslaviji ta
saradnja je, zbog političkih razloga, opala pa i prestala i pored
predloga Somboraca da se nastavi.
Saradnjom lekarskih organizacija, Podružnice lekara i Sindikata
lekara i farmaceuta, obnovljena je 1993. godine i proslava lekarske
slave, vračeva Svetog Kozme i Damjana (14. novembar), koja se obavlja
u holu Hirurškog bloka uz prisustvo i učešće sveštenika.Obnovljen je, takođe, i tradicionalni lekarski bal, koji se obično
održava nakon lekarske slave i to u hotelu "Sloboda", a prihod je
namenjen za dobrotvorne svrhe.
Podružnica u 2000. godini ima 312 članova, od toga 196 specijalista
i 116 lekara opšte prakse.
Kao predsednik Podružnice lekara u Somboru istakli su se, osim
drugih lekara, i dr Ljubomir Cvetić, internista, dr Stevan
Čičovački, neuropsihijatar, dr Branislav Vasiljević,
otorinolaringolog, dr Milan Zobenica, neuropsihijatar, dr Dragomir
Cimeša, anesteziolog, i dr Jovan Slavković, specijalista medicine
rada. Kao sekretar Podružnice poslednjih godina zapažena je Gizela
Žužić.Lekari Sombora birani su i u centralna upravna tela DLV, odnosno
SLD, ili su bili predsednici specijalističkih sekcija, što je
svojevrsno priznanje njihovom radu.
Podružnica
2004. godine dobija
plaketu Srpskog
lekarskog društva kao najaktivnija podružnica u Srbiji.
|
|